Kolesterol u organizmu putuje krvotokom do stanica koje ga trebaju
Transport se odvija uz pomoć lipoproteina, koji zapravo prenose kolesterol. Kolesterol se u krvi može stopiti s bjelančevinama te zahvaljujući tome lakše putuje do cilja.
Razlikujemo „dobar“ i „loš“ kolesterol, a to ovisi upravo o odnosu količine otopljenih bjelančevina i kolesterola.
Ako je više bjelančevina, a manje kolesterola, tada se radi o „dobrom“ ili HDL kolesterolu (engl. high-density lipoproteins), lipoproteinu visoke gustoće.
S druge strane, ako je manje bjelančevina, a više kolesterola, tada se radi o „lošem“ ili LDL kolesterolu (engl. low-density lipoproteins), lipoproteinu niske gustoće.
Također, postoje i trigliceridi (VLDL, engl. very low-density lipoproteins), koje prenose lipoproteini vrlo niske gustoće.
Trigliceridi nastaju u jetri od šećera koji nije iskorišten za energiju. Izvor tog šećera je hrana bogata ugljikohidratima, među kojima se posebno izdvajaju šećer i bijelo brašno.
Kolesterol i bolesti
HDL i LDL s razlogom se nazivaju „dobrim“ i „lošim“ kolesterolom.
LDL kolesterol taloži se u organima, tkivima i stijenkama krvnih žila. Nakupljanje navedenog kolesterola dovodi do ateroskleroze i sužavanja arterija, stanja koja mogu povećati rizik od srčanog i moždanog udara.
Osim povišene razine LDL kolesterola, razvoju bolesti pogoduju i štetne životne navike poput pušenja, tjelesne neaktivnosti i loše prehrane.
Poželjna je veća razina HDL kolesterola jer, suprotno od LDL kolesterola, on štiti krvožilni sustav i pogoduje mu.
HDL veže i prenosi višak kolesterola iz tkiva i krvnih žila u jetru na daljnje metaboliziranje. Na taj način HDL održava arterije otvorenima.
Povišena razina triglicerida je loša jer, isto kao i LDL kolesterol, povećava rizik od ateroskleroze.
Optimalne vrijednosti
Razine HLD i LDL kolesterola te triglicerida mogu se prekontrolirati krvnim pretragama uz liječničku uputnicu.
Poželjne vrijednosti kod muškaraca i žena su:
HDL kolesterol: kod muškaraca veći od 1,0 mmol/L, a kod žena 1,2 mmol/L
LDL kolesterol: kod muškaraca i žena manji od 3,0 mmol/L
trigliceridi: ispod 1,7 mmol/L
Optimalna vrijednost ukupnog kolesterola u krvi je 5,0 mmol/L ili manje.
Međutim, valja uzeti u obzir i druge faktore, a navedene se vrijednosti uzimaju kao opće smjernice.
Također, za osobe sa specifičnim dijagnozama i trudnice vrijede druge vrijednosti kolesterola s kojima će ih upoznati njihov liječnik klasične ili alternativne medicine.
Uzroci povišenog kolesterola
Određene životne navike i način prehrane loše djeluju na kolesterol. Čimbenici koji povisuju kolesterol su:
genetska predispozicija
pušenje
stres
prekomjerna tjelesna težina
nepravilna prehrana s puno nezdravih masnoća i bijelog šećera
tjelesna neaktivnost
Kako smanjiti kolesterol prirodnim putem
Kolesterol možete smanjiti prirodnim putem. Prije svega, bitno je razgovarati s nutricionistom ili liječnikom alternativne medicine i napraviti plan kojeg ćete se strogo držati.
Osnovne smjernice su:
promjena prehrane
prestanak pušenja
redovita tjelesna aktivnost
smanjenje prekomjerne tjelesne težine
redovite kontrole i praćenje razina kolesterola
Promjena prehrane
S obzirom na to da je jedan od razloga povišenog kolesterola loša prehrana, ovo je najvažnija promjena koju biste trebali napraviti.
Iz prehrane trebate izbaciti masnu, tešku i prženu hranu, bijeli šećer, rafinirane ugljikohidrate, nezdrave slatkiše i grickalice.
Maksimalno smanjite unos kave (prihvatljive su jedna do dvije šalice dnevno), gaziranih napitaka i alkohola.
Veliku količinu kolesterola sadrže i školjke, lignje, crveno meso i jaja.
S druge strane, bitno je povećati unos sljedećih namirnica:
zob, ječam, lanene i chia sjemenke te ostale cjelovite sjemenke i žitarice
voće, posebice jabuke, grožđe, jagode, borovnice, papaja, ananas i agrumi
soja i tofu
orašasti plodovi (orasi, bademi itd.)
povrće, posebice krastavac, cikla, celer, rajčica, luk i češnjak
začini (npr. cimet, papar), đumbir (svježi ili sušeni)
maslinovo ulje
zeleni čaj
Po mogućnosti konzumirajte ekološko ili domaće voće i povrće.
Prestanak pušenja
Ako ste pušač, ovu promjenu morate napraviti što prije.
Odbacite duhan jer pušenje izravno utječe na razinu lošeg kolesterola, dodatno sužava i oštećuje krvne žile i samim time povećava rizik od ateroskleroze.
Redovita tjelesna aktivnost
Ako osim kolesterola imate i druge predispozicije za bolesti srca i krvnih žila, trebate povećati svoju fizičku aktivnost.
Istraživanja potvrđuju da samo 30 minuta umjerene tjelesne aktivnosti pet dana u tjednu snižava loš kolesterol i krvni tlak, smanjuje rizik od bolesti srca i dijabetesa te pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine.
Redovita tjelovježba pomaže u povećanju razine dobrog HDL kolesterola i sprečava nakupljanje plaka u arterijama.
Smanjenje prekomjerne tjelesne težine
Ako patite od viška kilograma, napravite plan umjerene vježbe i jelovnik uz koji ćete lakše smršavjeti.
Smanjite li prekomjernu težinu, smanjit ćete i kolesterol.
Redovite kontrole i praćenje razine kolesterola
Nemojte zanemariti savjete stručnjaka i redovito kontrolirajte razinu kolesterola.
Ako se vaše stanje poboljša, nemojte se vratiti starom načinu života. I dalje slijedite navedene savjete kako biste održali optimalno zdravlje.
(SB / Alternativa)